Konferencija za novinare

Maro Kristić, priopćenjem za javnost, oglasio se o problemu koji dugi niz godina mori brojne Dubrovčane – nedostatku komunalnih vezova za plovila. Navodi kako za sadašnje stanje nije kriva lučka uprava već poremećen sustav vrijednosti i prioriteta od strane onih koji upravljaju Gradom zadnjih desetljeća. Kristić je istaknuo kako su građani pomalo sami uzimali stvar u svoje ruke pa je na žalost potpuno logično da danas imamo više neregistriranih nego registriranih vezova, a da lista čekanja u lučkoj upravi broji više stotina ljudi koji su zainteresirani za korištenje veza te predložio izgradnju dodatnih češljeva u okviru postojeće lučice na Batali koje je moguće realizirati u kratkom roku po modelu javno – privatnog partnerstva, kao i uređenje dodatnih vezova po istom modelu u pojasu pomorskog dobra prema Solitudu te uzduž obale Rijeke dubrovačke i zatonske val. Kristić smatra i kako bi Grad i nadležna lučka uprava odnosno Županija kao njen osnivač trebaju poduzeti sve radnje i iskoristiti svoju poziciju u pregovorima kako bi s vremenom preuzeli i otkupili koncesijska prava nad dijelom luke nautičkog turizma Marina Gruž i preuredili je u komunalnu lučicu sa svom potrebnom infrastrukturom.

“Ne tako davno jedno istraživanje javnog mnijenja pokazalo je kako se među prve tri teme na koje su naši sugrađani najsenzibilniji nalazi i pitanje mogućnosti korištenja komunalnih vezova za njihova plovila.

Svi se slažemo kako u gradu poput Dubrovnika kojeg je do nedavno pratio glas o najbogatijem gradu u državi ne bi trebale postojati zabilježbe više stotina građana koji čekaju na komunalne vezove i druge komunalne usluge. Živjeti u Gradu koji je u vrijeme dok je bio republika imao treću po snazi mornaricu na svijetu, a ne moći kupiti barku ne zbog toga što nemaš novaca nego nemaš mogućnost korištenja veza je paradoks vremena u kojem živimo.

Nije za to kriva lučka uprava koja upravlja lučkim područjima i skrbi o vezovima nego je kriv još odavno poremećen sustav vrijednosti i prioriteta od strane onih koji upravljaju Gradom zadnjih desetljeća. Mi smo sigurno jedan od rijetkih gradova koji je dozvolio da se u prostorno ograničenom gruškom akvatoriju prvo dodijeli koncesija i izgradi luka nautičkog turizma pa da se potom osigura nedovoljan broj komunalnih vezova, a tek sada konačno krećemo s uređenjem i proširenjem Lapadske obale. Da sustav vrijednosti postoji i da je briga za potrebe građana na prvom mjestu stvari bi bile rješavane obrnutim redoslijedom.

Pitanje uređenja i proširenja Lapadske obale dodatno aktualizira ovaj problem, jer će gotovo sto plovila u vlasništvu naših sugrađana koja su vezana unutar lučkog područja uz samu obalu, bez obzira imaju li njihovi vlasnici ugovor o vezu ili ne morati biti izmješteno zbog izvođenja građevinskih radova koji će trajati par godina. Sve bi bilo u redu da se osigurao odgovarajući alternativni privez za ta plovila dok se izvode radovi, no o tome nitko nije mislio pa sada vlasnici plovila nemaju gdje s njima.

Postavljati pitanje o tome je li netko ima ugovor o vezu ili ne je potpuno iluzorno u pomorski orijentiranom Dubrovniku u kojem se rješavanje ovog problema obećava zadnjih dvadeset godina, a u kojem postoji potražnja za barem tri puta više vezova nego što je kapacitet svih registriranih lučkih područja.

Potaknuti takvim lažnim obećanjima i nedostatkom volje i inicijative odgovornih za rješavanje ovog pitanja građani su pomalo sami uzimali stvar u svoje ruke pa je na žalost potpuno logično da danas imamo više neregistriranih nego registriranih vezova, a da lista čekanja u lučkoj upravi broji više stotina ljudi koji su zainteresirani za korištenje veza. S obzirom na to da još uvijek postoje određene prostorne mogućnosti za dodatno širenje komunalne lučice na Batali, teška financijska situacija ne bi smjela biti prepreka nadležnima da rješavaju pitanje povećanja njenog kapaciteta odnosno uređenja novih vezova.

Suglasnost na takav zahvat teško bi odbili dati i konzervatori kada su već ranije dozvolili gradnju marine koja je sigurno veći problem u prostoru od pontona za komunalne vezove kada su njihove smjernice u pitanju. Osim izgradnje dodatnih češljeva u okviru postojeće lučice koje je moguće realizirati u kratkom roku i po modelu javno – privatnog partnerstva u kojem građani sufinanciranju izgradnju vezova smatramo kako Grad i nadležna lučka uprava odnosno Županija kao njen osnivač trebaju poduzeti sve radnje i iskoristiti svoju poziciju u pregovorima kako bi s vremenom preuzeli i otkupili koncesijska prava nad dijelom luke nautičkog turizma Marina Gruž i preuredili ga u komunalnu lučicu sa svom potrebnom infrastrukturom.

Mogućnost uređenja dodatnih vezova po istom modelu postoji i u pojasu pomorskog dobra prema Solitudu te uzduž obale Rijeke dubrovačke i zatonske vale na čijim područjima je najviše primjera uzurpacije, ali problemi koje imamo postoje da bi se rješavali, a ne godinama stavljali pod tepih, jer i stanovnici ovih područja sigurno žele imati registrirane vezove koje već ionako koriste, a isti bi bili dodatno opremljeni priključcima za struju i vodu. Tako bi se značajno smanjile liste čekanja, a stanje u prostoru i pitanje korištenja neregistriranih vezova bi se dovelo u primjeren okvir, a javni interes i potrebe građana bi bile zadovoljene.”

Koordinator MOST-a i kandidat za gradonačelnika te stranke, Maro Kristić osvrnuo se na probleme u najvećem gradskom kotaru, Mokošici. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Mokošica je nerijetko zaboravljana od svih dosadašnjih gradskih uprava kada su u pitanju investicije pa se tamošnje stanovništvo raduje svakom novom projektu koji bi mogao unaprijediti kvalitetu njihovog života. Tako je bilo i s radovima na sustavu vodoopskrbe i odvodnje koji uključuju i polaganje telekomunikacijskih kablova i ostale infrastrukture koje je ova gradska uprava započela  u svibnju prošle godine. Još tada je najavljeno kako su radovi zahtjevni i opsežni te da će trebati postići kompromis s lokalnim stanovništvom. Kako taj kompromis stvarno izgleda svakodnevno nam javlja veliki broj razočaranih mještana koji nam šalju  fotografije stanja na gradilištu. Zbog radova koji se izvode, već mjesecima je raskopana i nakon polaganja cjevovoda samo provizorno i grubo zatrpana ulica – cesta uz more u Mokošici koja se proteže od spoja sa Jadranskom cestom kod raskrižja za Osojnik do uvale Batala prema Obuljenu Donjem, tako da je ista opasna za korištenje, te neprohodna ili prohodna samo za terenska vozila, a dodatno se na istoj nalaze brojni nezatvoreni i nezaštićeni ili slabo zaštićeni šahtovi koji predstavljaju opasnost za pješake i vozila. Ovo je samo jedna takva dionica, a mještani tvrde da se na gradilištu stalno smjenjuju radnici različitih izvođača, a na pojedinim dijelovima gradilišta se danima ne izvode nikakvi radovi usprkos lijepom vremenu. 

Organizacija gradilišta očito nije na najboljoj mogućoj razini, a mještani prosvjeduju i zbog načina izvođenja radova, jer je krajnje bezobzirno ne poštivati graditeljsko nasljeđe i spomeničku baštinu cjeline Rijeke dubrovačke na način da se staru kamenu rivu na mjestima gdje je oštećena uslijed izvođenja radova prekriva betonom koji se k tome na mjestima i rasuo pa se više ne mogu normalno koristiti vezovi za plovila. Ovakav način rada da se mjesecima ne asfaltiraju i ne vraćaju u prvobitno stanje dionice na kojima je postavljen cjevovod je neodgovoran prema domicilnom stanovništvu kojem te ulice predstavljaju jedini pristup kućama i ne predstavlja nikakav oblik kompromisa s njima.

Razumijemo da uskoro dolaze izbori i vrijeme od presijecanja traka i promocije, ali to ne smije biti na teret kvalitete života stanovništva pa molimo gradsku upravu da utječe na što bolju organizaciju rada na gradilištu i način izvođenja radova te na žurno asfaltiranje dionica na kojima su radovi na polaganju infrastrukture dovršeni.

Je li kardiološki ultrazvuk za djecu medicinski nadstandard kada je u pitanju pedijatrijska ambulanta u Mokošici? Pitanje je to koje se otvorilo nakon što je gradska uprava objavila vijest kako su uz hvalevrijednu pomoć tvrtke Maestrali kupili ovaj uređaj i smjestili ga u navedenu pedijatrijsku ambulantu, stoji u priopćenju gradskog vijećnika Mara Kristića.

– Kad je u pitanju najnapučenije dubrovačko naselje u kojem nedostaje toliko toga, smatramo kako je nužno da medicinska skrb o najmlađima mora biti na najvećoj mogućoj razini, a moderan kardiološki ultrazvuk za djecu bi u 21. stoljeću trebao biti standardni dio medicinske opreme svake pedijatrijske ambulante, pa tako i one u Mokošici u kojoj živi najveći broj naših najmlađih sugrađana. No, ono što je zaista krajnje licemjerno je hvaliti se ovim dostignućem u svrhu ubiranja jeftinih političkih bodova dok Opća bolnica Dubrovnik grca u problemima, a suvremeni kardiološki ultrazvuk za djecu je samo jedna kap u moru koja joj nedostaje, uz sve ostale probleme s kadrovima i višemilijuskim dugovima koji utječu na standard medicinske usluge.

– I sve to rade oni koji su godinama stvarali percepciju o najbogatijem gradu na svijetu i koji i dalje od toga ne odustaju bez obzira što je svima jasno u kakvim se problemima Grad nalazi. Stoga predlažemo da Zaklada Blaga djela, koja to zasigurno može i koja je i do sada toliko puta pomogla u nabavi medicinske opreme, u suradnji s Gradom žurno realizira kupnju novog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Opće bolnice Dubrovnik. Tim više, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik koji je nadležan za pedijatrijsku ambulantu u Mokošici je ujedno i novi upravitelj Zaklade te je sigurno svjestan značaja ovog uređaja i uvjereni smo da će učiniti sve da i dubrovačka bolnica u najkraćem mogućem roku zamijeni svoj dvadeset godina star uređaj novim poput onoga u Mokošici – stoji u Kristićevom priopćenju. 

U naselje Naš Dom u Mokošici je 1986. godine uselilo više od 320 obitelji. Danas, gotovo 40 godina od tada veći dio njih još uvijek nije uspio uknjižiti svoje vlasništvo nad stanovima u tim zgradama. Radi se o zgradama u Vinogradarskoj ulici prilikom čije se gradnje tijekom 1980-ih odstupilo od građevinskih dozvola, ali ne u kontekstu samih zgrada nego prilikom izgradnje parkinga i pristupnih puteva. Stanari dijela zgrada svojim trudom i na svoju inicijativu su uspjeli riješiti svoj vlasnički status te ozakoniti i etažirati stanove, no oni sugrađani koji žive u zgradama koje su izgrađene na više čestica zemlje to nisu uspjeli do danas te im to uzrokuje velike životne probleme, jer nisu uknjiženi vlasnici stanova koje su pošteno platili i kupili, pa iste ne mogu primjerice prodati, a niti mogu energetski obnavljati zgrade zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Grad Dubrovnik je u mandatu bivšeg gradonačelnika obećao riješiti vlasničko pitanje svim preostalim stanarima Našeg Doma te je u potpunosti preuzeo sve troškove tog postupka. Odabrana je ovlaštena geodetska tvrtka iz Splita koja je uspješno okončala prvu fazu, tj. riješila pitanje ozakonjenja stanova još 2015.g.

U drugoj fazi je trebalo uslijediti rješavanje svih spornih imovinsko-pravnih pitanja, kako bi se konačno uknjižilo vlasništvo te etažirali stanovi.

Međutim, to do danas nije napravljeno pa se stanari opravdano pitaju gdje je zapelo i zašto u ladicama gradske uprave leže izrađeni geodetski dokumenti koji do danas nisu ovjereni? Napominjemo kako su gradonačelnik i predsjednik gradskog vijeća u ime Grada prihvatili preuzeti okončanje ovog postupka i financiranje istog te je u tu svrhu angažiran i odvjetnik čiji je zadatak u suradnji s Domoupravom u zajedničkom interesu stanara i Grada koordinirati u rješavanju pravnih pitanja. Vlasništvo nad dijelovima zemlje na kojima su izgrađene zgrade ne bi trebalo biti sporno, jer je Grad odavno obećao prepustiti isto stanarima zgrada u odgovarajućim suvlasničkim omjerima bez naknade, dok je za dvije zgrade trebalo riješiti još neke dodatne formalnost poput ukidanja statusa čestice puta te dobivanja potrebne suglasnosti Hrvatskih voda. U međuvremenu su, zbog tromosti Domouprave kod rješavanja otvorenih pitanja izmijenjeni i dijelovi zakona kojima se rješava ova materija pa sada uz ne velike, ali nepotrebno izazvane dodatne troškove treba i izraditi i odgovarajuće izmjene i dopune geodetskih dokumenata, ali to je potpuno opravdano jer ovdje ne postoji niti jedan ozbiljan problem osim nedovoljno odgovornog i predanog pristupa rješavanju ovog velikog problema za sugrađane koji žive u Našem domu.

Podsjećamo da je ne tako davno ova gradska uprava uz suglasnost svih gradskih vijećnika pomogla sugrađanima sa sličnim problemom u naselju Sedam smrtnih grijeha da riješe svoje probleme te se Grad u njihovu korist odrekao naknade za ozakonjenje i na taj način im pomogao da se nakon više desetaka godina čekanja mogu uknjižiti kao vlasnici svojih stanova. Stoga očekujemo da će se isti primjer slijediti i kada su u pitanju stanari zgrada u naselju Naš dom u Mokošici te da će se na sljedećoj sjednici gradskog vijeća donijeti obvezujući zaključak po ovom pitanju.

SUSRETI UTORKOM/ Maro Kristić (MOST): Vlahušić bi najviše glasova mogao uzeti Ragužu

Što simpatije prema Ivici Roku govore o ozbiljnosti ljudi koji se bave politikom? Kako će izgledat Gradsko vijeće i tko će kome uzet glasove? Zašto je jedini “maknut” iz Upravnog vijeća zaklade Blaga djela? Susreti utorkom s Marom Kristićem, kandidatom MOST-a za dubrovačkog gradonačelnika. Urednica i novinarka: Lidija Crnčević