O turizmu…

Most Dubrovnik • Lokalni izbori 2021

UVODNO

  • Dokument Program za Turizam ima za cilj artikuliranje našeg viđenja turističkog Dubrovnika u narednom periodu, bez želje za populizmom ili jeftinom političkom demagogijom
  • Koncept Programa je osmišljen tako da svako poglavlje koje obrađujemo ima prvi dio u formi kratke analize trenutačne situacije, te drugi u formi prijedloga riješenja
  • Oba dijela su potkrepljena relevantnim statističkim podatcima
  • Držimo da trenutačna zdravstvena situacija u svijetu ne ide na ruku industriji turizma, što ne znači da odredišta, uključujući Dubrovnik, ne trebaju imati viziju i cilj u kojem se pravcu i na koji način pozicionirati u post-COVID 19 periodu
  • Držimo da ključ održivosti dubrovačkog turizma leži u UPRAVLJANJU PROCESIMA na svim razinama
  • U tom smislu, ključno provedbeno tijelo mora biti Turističko vijeće TZ grada Dubrovnika kao DMO, sa priključenim partnerima ( DURA, Lučka uprava Dubrovnik, Zračna luka Dubrovnik )
  • Do sada nikakvog upravljanja procesima u odredištu nije bilo, već upravo suprotno
  • Kao rezultat nedostatka koordinacije i manjka upravljanja, imali smo nered u prostoru i nesnosne gužve ne samo u povijesnoj jezgri ili njenoj kontaktnoj zoni, već i na cijelom užem području Grada Dubrovnika

Reorganizacija rada TZ grada Dubrovnika

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Turistička zajednica Grada Dubrovnika ima financijske I ljudske kapacitete za preuzimanje pune odgovornosti glede kreiranja dubrovačke turističke budućnosti. Te kapacitete vrlo loše koristi, i to se mora promijeniti.
  • Na terenu se događa nevidljivost, neusklađenost, kašnjenje sa reakcijama, nepoznavanje materije te dezinformiranje javnosti
  • Samo da se podsjetimo da je Dubrovnik 2020. godinu završio na 15.38 % dolazaka i 18.80% noćenja u usporedbi sa 2019. godinom, iako su Grad Dubrovnik i TZ grada Dubrovnika najavljivali 30%,  turističkog   prometa
  • Iz Grada Dubrovnika i TZ grada Dubrovnika najavljuju 2021. turističku sezonu na razini 60% dolazaka i noćenja iz 2019. godine. Naša simulacija govori da bi se to ostvarilo, 4 mjeseca (lipanj-rujan) moraju ostvariti minimalno 70%, dok preostali dio godine minimalno 40% noćenja u sporedbi sa 2019. godinom.

  •  Što predlažemo ?

    • Turističko vijeće TZ grada Dubrovnika mora postati modernom, referentnom i upravljačkom točkom, tijelom koje će analizirati, planirati i donositi strateške odluke od važnosti za dubrovačko turističko gospodarstvo a ne pasivni promatrač i tijelo koje se bavi prepisivanjem već postojećih, vlastitih programa rada
    • Uz članove Vijeća TZGD ( Gradonačelnik + 8 članova ) i direktora /ice turističkog ureda, kao pridruženi članovi sjednicama moraju nazočiti Direktor ZL Dubrovnik, Direktor Lučke uprave Dubrovnik i Direktorica DURA-e.
    • Članovi Turističkog vijeća TZ grada Dubrovnika moraju imati legitimitet ; u njemu moraju biti predstavnici najvažnijih segmenata turističkog gospodarstva grada Dubrovnika koji plaćaju turističku članarinu, umjesto nesmjenjivih političkih delegata
    • Sjednice Turističkog vijeća TZ grada Dubrovnika se moraju održavati barem jednom mjesečno i biti otvorene za javnost
    • Ured TZ grada Dubrovnika mora povećati produktivnost rada, uvesti praksu dnevnih koordinacija, tjednih kolegija, zaduženja po projektima te poticanja kreativnosti rada svih odjela.
    • Ured TZ grada Dubrovnika je dužan organizirati mjesečne konferencije za medije, kako bi javnost bila upoznata sa svim planovima i aktivnostima Ureda
    • Predlažemo osnivanje UREDA ZA ZDRAVSTVENI TURIZAM bez novih zapošljavanja, uz dodatne edukacije i preraspodjelu dužnosti unutar postojećeg kadra

  • 1a. Ured TZ grada Dubrovnika mora uvesti praksu dnevnih koordinacija, tjednih kolegija, zaduženja po projektima, poticanja kreativnosti rada svih odjela

  • Ono što je važno za pokretanje produktivnosti djelatnika Ureda TZ grada Dubrovnika je njihovo ciljano upošljavanje, stvaranje pretpostavki za kreativan rad, podjela konkretnih zaduženja te kontinuirano nadziranje i koordinacija njihovih aktivnosti
  • Od svih postojećih, ali i planiranih novih odjela/ureda u sklopu TZGD, će se tražiti kreativnost, iznošenje prijedloga te rješenja problema.
  • Rok potreban za (re)aktiviranje i uspostavljanje kontinuirane produktivnosti rada Ureda TZGD je najviše 6 ( šest ) mjeseci od momenta preuzimanja odgovornosti za Grad Dubrovnik

  • 1b. Osnivanje ureda za ZDRAVSTVENI TURIZAM
    • Zdravstveni je turizam je, prema UNWTO-u, najbrže rastući poseban oblik turizma s godišnjim rastom od 15 do 20 posto na svjetskoj razini. Na svom značaju će dobiti u post-COVID vremenu, i tu činjenicu treba iskoristiti.
    • Kao pojam, zdravstveni turizam obuhvaća putovanja primarno motivirana korištenjem medicinske usluge, npr. stomatološke, kirurške, rehabilitacijske i sl., i podjeljen je u tri segmenta :
    • Wellness turizam
    • Lječilišni turizam
    • Medicinski turizam
    • Uzimajući u obzir tradiciju ( ljekarna u sklopu Franjevačkog samostana u Dubrovniku iz 1317. g., hospitali početkom 14. stoljeća, Lazareti kao karantena ), kvalitetnu hotelsku infrastrukturu s wellness centrima u sklopu istih, te blagu klimu tijekom zimskog perioda, jasno je da Dubrovnik ima sve pretpostavke za razvoj zdravstvenog turizma
    • Stoga predlažemo otvaranje spomenutog ureda koji bi bio nositelj zajedničkih marketinških aktivnosti, nastupa i prezentacija , te koji bi proaktivnim pristupom ovoj problematici, u suradnji sa Gradom Dubrovnikom, Ministarstvom turizma i HTZ-om, pridonio boljem sveukupnom turističkom proizvodu Dubrovnika
  • Zaključak :
    • Post COVID 19 period je idealno vrijeme koje treba iskoristiti kako bi se poslovanje, prioriteti i aktivnosti TZ grada Dubrovnika redefinirali u skladu sa novonastalom situacijom, što bi omogućilo da TZ grada Dubrovnika prestane biti nevidljiva i neučinkovita, te postane referentna točka, proaktivna i inovativna, preuzmajući tako punu odgovornost za strateško promišljanje i planiranje turizma grada Dubrovnika

Priprema zalihe projektnih ideja za prijavu na natječaje u sklopu VFO 2021 – 2027

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Financijska alokacija koja je na raspolaganju Republici Hrvatskoj u sklopu VFO 2021 – 2027 i Mehanizma za oporavak i otpornost je 24,2 milijarde Eura
  • Najveće prilike za jedinice lokalne samouprave, pa tako i Dubrovnika, leže u projektima zelene tranzicije, poticanja inovacija, digitalizaciji usluga, tematskog turizma (zdravstveni, sportski itd.), poduzetništva i rješavanja komunalnih problema.
  • Na jedinicama lokalne samouprave je odrediti ključne projekte, provesti strateška planiranja i prilagoditi želje realnim mogućnostima

Što predlažemo ?

  • MOST će u narednom razdoblju kao prioritet staviti povlačenje što većih iznosa iz VFO fondova i Mehanizma za otpornost i oporavak, stavljajući naglasak na projekte iz područja turizma
  • Da bi to mogli ostvariti, MOST radi na pripremi zalihe projektnih ideja s fokusom na projekte produljenja sezone, tematskih turističkih projekata, te projekata digitalne i zelene tranzicije
  • Osim sudjelovanja u ograničenim pozivima koje raspisuje država i na koja se, kao jedini prihvatljivi prijavitelji, isključivo mogu prijaviti jedinice lokalne samouprave uključujući Dubrovnik ( na samo se dva projekta, Aglomeracija Dubrovnik i Lapadska obala, odnosi više od 95% do sada ugovorenih sredstava), ključ je u PROAKTIVNOSTI, u tome da se inicijativi, osmišljavanju i produkciji većih ili manjih projektnih ideja pristupi strateški unutar institucija Grada Dubrovnika.u suradnji sa prihvatljivim prijaviteljima i partnerima ( udruge civilnog društva, prihvatljive institucije ili ostali prihvatljivi partneri )
  • Umjesto da Grad Dubrovnik bude tek KOORDINATOR projekata, dostavljač tražene dokumentacije višim razinama i neka vrsta “protočnog bojlera”, MOST inzistira da Grad bude KREATOR PROJEKATA , onaj koji će poticati kreativnost, pisanje i prijavljivanje projekata samostalno ili u suradnji sa prihvatljivim prijaviteljima i partnerima u narednom četverogodišnjem razdoblju.
  • Da bi to bilo moguće, tri ključne institucije institucije moraju postati nositelji operativnih aktivnosti, a to su DURA, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Upravni odjel za Europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju,od kojih ćemo tražiti inovativnost, proaktivnost i znanje u povlačenju novaca iz VFO 2021 – 2027 i Mehanizma za oporavak i otpornost

Nadopuna brand-a dubrovnika

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Na temelju provedenog empirijskog istraživanja Sveučilišta Dubrovnik za potrebe izrade strateškog dokumenta „ Strategija razvoja turizma i odredbe u kruzing-turizmu na području Grada Dubrovnika do 2025. godine“, proizilazi da turistima slika Dubrovnika još nije jedinstvena niti jasna.
  • Dubrovnik je BRAND, ali ne zbog nekakvih branding procesa dosadašnjih gradskih uprava, već zbog svoje povijesne i kulturne baštine
  • Niti nama samima nije jasno je li Dubrovnik odredište elitnog turizma, masovnog, kruzerskog, „rentijerskog“ ili nekog drugog oblika, ili je pak riječ o kombinaciji svega navedenoga.

  • Što predlažemo ?

    • Post-COVID period je idealan za pokretanje interdisciplinarnog istraživanja o percepciji, potencijalima i izazovima Dubrovnika kako bi se kroz istraživački rad detektirale ključne stvari i posebnosti koje čine identitet Dubrovnika.
    • Takvo istraživanje, poduprto širom javnom raspravom, će rezultirati novom BRENDING STRATEGIJOM GRADA DUBROVNIKA, koja će doprinjeti jasnijem pozicioniranju vlastitog proizvoda u budućnosti, privlačenju gostiju veće platežne moći, te produljenju turističke sezone.

     

            

PAMETNI TURIZAM

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Pametni turizam se odnosi na inovativna IT rješenja koja pomažu turističkim destinacijama pri jednostavnijem i efikasnijem upravljanju lokalnom ponudom, turističkim i kulturnim atrakcijama, te ostalim resursima
  • Bez sustavnog praćenja trendova digitalizacije I implementacije novih inovativnih rješenja, turistička odredišta se ne mogu zvati PAMETNIM.
  • Odredišta koja nisu PAMETNA nisu u stanju pratiti trendove novih i mladih generacija svojih posjetitelja koja odrastaju okruženi digitalnim tehnologijama
  • Ništa od navedenog se ne nalazi u bilo kojem strateškom planu TZ grada Dubrovnika, niti je TZ grada Dubrovnika članica bilo koje inicijative koja tretira problematiku pametnog turizma na nacionalnoj ili globalnoj razni
  • Umjesto implementacije novih, inovativnih riješenja, Tz grada Dubrovnika svoje planove bazira na prepisivanju Programa rada iz proteklih godina, što Dubrovnik kao odredište čini neozbiljnim i neodgovornim

Što predlažemo ?   

Za početak, radi što bržeg i uspješnijeg pozicioniranja Dubrovnika u post COVID vremenu, Ured TZGD svoje aktivnosti mora precizno usmjeriti prema ciljanim skupinama, kako bi se rezultati mogli analizirati u realnom vremenu koristeći sljedeće kanale digitalnog marketinga :

  • SEO
  • Sadržajni marketing ( Content marketing )
  • Oglašavanje na društvenim mrežama (Facebook oglašavanje)
  • Oglašavanje na pretraživačima (Google Ads oglašavanje)
  • Vođenje društvenih mreža ( Community management )
  • E-mail marketing
  • Influencer marketing
  • Native marketing
  • Inbound marketing
  • Online PR
  • Neke od tehnologija su AR ( proširena stvarnost ), VR (virtualna stvarnost), MR ( miješana stvarnost ) ili pak XR ( produžena, povećana stvarnost ), digitalne platforme ili digitalne transformacije ( lokalne ponude )

     

  • Osim toga, treba pristupiti aktivnostima na ;
  • Objedinjavanju, ažuriranju I digitalizaciji lokalne ponude u cjelosti
  • Omogućavanju dostupnosti turističkih proizvoda I usluga koristeći središnju platform s ciljem povećanja prihoda od online prodaje unutar odredišta
  • Stvaranje preduvjeta za jednostavniju dostupnost sadržaja odredišta putem QR kodova, touch panela ili turističkih web stranica

Izrada AKCIJSKOG PLANA za dulju turističku sezonu

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Dubrovnik u niti jednom trenutku u proteklih desetak godina nije uspio postići veću popunjenost svojih kapaciteta tijekom zimskog perioda
  • Proteklih godina, prosječni postotak iskorištenosti smještajnih kapaciteta u Dubrovniku u periodu od studenog do ožujka nije prelazio 6 % zauzetosti

 Što predlažemo ?

  • Predlažemo izradu AKCIJSKOG PLANA ZA DULJU TURISTIČKU SEZONU zasnivanu na recentnim studijama koje se odnose na trendove putovanja u post COVID 19 vremenu, a koji bi bio podloga za rad na povećanju broja izravnih zimskih zračnih linija prema Dubrovniku, brojnosti i kvaliteti vrhunskih svjetskih događanja u odredištu, većoj zaposlenosti, te ostalih nužnih pretpostavki koje bi dovele do povećanja fizičkih i financijskih pokazatelja tijekom zimskog perioda
  • Smatramo da Dubrovnik ima sve pretpostavke za dulju turističku sezonu, te je nejasno zašto se do sada nisu stvorile pretpostavke za organizaciju kvalitetnih, svjetski prepoznatih događanja, koncerata ili izložbi, uspostavljanje većeg broja direktnih zimskih linija ili pak preduvjeta kako bi touroperatori imali razloga „ dignuti „ dodatne čartere prema Dubrovniku tijekom zime
  • Veliki dio spomenutih događanja ( npr. izložbe ) se mogu nesmetano organizirati uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera
  • Osim toga, predlažemo užu suradnju TZ grada Dubrovnika i TZ grada Zagreba na temu međusobne razmjene iskustava, inicijativa i projekata koji se odnose na period Adventa, a s ciljem podizanja kvalitete oba zimska festivala

Zeleni turizam

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Grad Dubrovnik i TZ grada Dubrovnika u svojim strateškim dokumentima, Planovima rada ili projekcijama aktivnosti, u niti jednom trenutku ne prepoznaju važnost Zelenog turizma kao važnog segmenta u promišljanju svojih budućih turističkih aktivnosti
  • Zeleni turizam ne podrazumijeva posebnu vrstu turizma, već horizontalnu temu relevantnu za sve vrste turizma, koja obuhvaća vrednovanje zaštite i očuvanja okoliša
  • Riječ je o aktivnostima koje se odnose na postizanje održivosti turizma, odnosno prepoznavanja da je prirodna baština ključni faktor atraktivnosti dubrovačkog turizma

  •  Što predlažemo ?

    • MOST će u svojim aktivnostima na temu turizma staviti strateški naglasak na njegovu zelenu komponentu, te će učiniti sve kako bi se politike održivosti turizma I prepoznavanja prirodne baštine horizontalno provlačile kroz sve odluke koje će se donositi na razini Grada Dubrovnika I TZ grada Dubrovnika
    • Podloga za takve odluke će biti dokument AKCIJSKI PLAN RAZVOJA ZELENOG TURIZMA Vlade RH., s ciljem određivanja aktivnosti za razvoj jednog od ključnih turističkih proizvoda u narednim godinama, a sve u skladu sa VFO 2021-2027, koji stavlja naglasak na Zeleniju Europu

ZAOKRET U DUBROVAČKOM UGOSTITELJSTVU

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Kad govorimo o ugostiteljstvu, dubrovački ugostitelji su najviše pogođeni ovom svjetskom krizom na razini RH
  • Kroz ljetne mjesece 2020. godine je u prosjeku ostvaren promet od 20-30% ostvarenja u usporedbi sa 2019.godinom
  • Državne potpore su pomogle pokrivanju tekućih troškova i zadržavanju radnih mjesta, međutim iste nisu dobili svi ugostitelji, pa tako objekti koji su otvoreni tek na ljeto 2019.godine ili zimu 2020.godine nisu uspjeli ući u mjere za fiksne troškove, koji se većinom nisu mijenjali sukladno Covid situaciji
  • Riječ je o komunalnoj naknadi, struji, vodi, najmu prostora, telekomunikacijskoh usluga, PDV-a, doprinosima na plaće, knjigovodstvene usluge, softverske usluge itd.
  • Ograničenje rada je dovelo do situacije da je nekolicina ugostitelja napustila svoj poslovni objekt, primorani okrenuti se nekom novom poslu, kako bi doslovno preživjeli ovu krizu
  • Trenutnutačno imamo veliki broj ugostitelja koji razmišlja o istom jer situacija ne ide na bolje, dok u isto to vrijeme ne postoji nikakav oportunitetni plan realizacije za sezonu 2021.godine

Što predlažemo ?

  • Potporu Grada Dubrovnika dubrovačkim ugostiteljima s ciljem kreditiranja HAMAG BICRO ili HNB-a kredita za likvidnost i održivo poslovanje, kako bi povoljni krediti bili omogućeni svim aktivnim dubrovačkim ugostiteljima koji su pogođeni ovom krizom.
  • Poticanje dubrovačkih ugostitelja na suradnju sa lokalnim OPG-ovima s ciljem međusobnog podupiranja, te podizanja vrijednost i kvalitete svoje ponude. Na taj način bi izgradili puno veći kredibilitet kod lokalnog stanovništva koje je potencijalni cjelogodišnji “gost”
  • Organizirati DIGITALNI SAJAM lokalnih OPG-ova sa dubrovačkim ugostiteljima kako bi se uvidjela ponuda / potražnja te definirale cijene prihvatljive za obje strane.
  • Napraviti AKCIJSKI PLAN kao odgovor na krizu. AKCIJSKI PLAN bi ciljano obuhvaćao mjere i aktivnosti koje će se, u skladu sa svjetskim trendovima u ugostiteljstvu, provoditi kako bi se postepeno podizala kvaliteta ugostiteljstva nakon COVID krize, te povećala stopa zapošljavanja ljudi.
  • Zaokret prema KVALITETI a ne kvantiteti ponude. Kvaliteta mora biti bazirana na domaćoj hrani, na poticanju “ DUBROVAČKE KUHINJE I SPECIJALITETA“, te jelovnika koji moraju uključivati namirnice uzgojene na poljima lokalnih OPG-ova.
  • Osigurati dovoljne doze cijepiva za ugostitelje kako bi što prije počeli s radom.

Izgradnja kongresnog i izložbenog centra

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Dubrovnik nema polivalentni centar neophodan za održavanje velikih kongresa, konferencija, izložbi ili sportskih događanja
  • Zbog pandemije COVID 19, kongresna i incentive industrija trenutačno prolazi kroz niz prilagodbi i promjena načina na koji će se organizirati poslovna i znanstvena okupljanja u budućnosti
  • To, međutim, nije razlog da se zaustavi izgradnja kongresnog i izložbenog centra na širem području grada Dubrovnika

Što predlažemo ?

  • Predlažemo ubrzavanje aktivnosti oko izgradnje kongresnog i izložbenog centra, ali ne na području Babinog Kuka, već u Srebrenom u Župi dubrovačkoj, sufinanciran iz Kohezijskog / Strukturnih fondova u suradnji sa RH
  • Razlog tome prvenstveno leži u kapacitetu parkirnih mjesta u sklopu centra ( 1100 mjesta za automobile + 30 parkirnih mjesta za autobuse ), što bi u potpunosti zagušilo promet u Lapadu / Dubrovniku tijekom trajanja kongresne sezone
  • Predlažemo također da se projektiraju uvjeti mikroklime u izložbenim prostorima, što bi omogućilo organiziranje najvećih izložbi klasika svjetske umjetnosti
  • Osim toga, prema konceptu razvoja višenamjenskog centra u Dubrovniku, u planu je bila izgradnja kongresnog i izložbenog centra koji je u sebi trebao sadržavati :
  • Plenarna dvorana ( 2500 sjedala ) djeljiva na dva dijela
  • Devet (9) dvorana uključujući RECITAL HALL kapaciteta od 80-800 sjedala
  • Deset (10) BOARD ROOMS kapaciteta od 15-50 sjedala
  • Izložbeni prostor za 2000 osoba
  • Banqueting prostor za 1000 osoba
  • Predlažemo, stoga, revidiranje postojećeg koncepta razvoja višenamjenskog centra u Dubrovniku i planiranih kapaciteta, te njegova održivosti i usklađivanje s potrebama tržišta kongresne industrije u post-COVID 19 vremenu, kako se ne bi izgradio megalomanski projekt koji neće biti utemeljen na stvanim potrebama i zahtjevima post COVID 19 tržišta kongresne industrije

DUBROVAČKI TURISTIČKI VODIČI

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Od 2000. godine na ovamo, vodička djelatnost doživljava nagli uspon i procvat
  • Dubrovački vodiči su od strane gostiju s kruzera stekli laskavu titulu najkvalitetnijih vodiča među vodičima svih mediteranskih luka
  • Međutim, kako kod vodičke djelatnosti, tako u pravilu i u svim ostalim turističkim djelatnostima je vidljiv nedostatak koordinacije svih turistički kompatibilnih djelatnosti, posebno na uštrb kvalitete, zatim sadržajne diverzifikacije i svega ostalog što čini jedno svjetsko turističko odredište kvalitetnim i propulzivnim.
  • Poseban problem je, uz ostalo, što do sada niti jedna Gradska uprava nije usudila striktno primijeniti PRAVILNIK O KOMUNALNOM REDARSTVU.

Što predlažemo ?

  • Dozvoliti samo manje, fleksibilne grupe gostiju na vođenjima u povijesnoj jezgri ( dalje: PJ), cca. 15-20 osoba maksimalno
  • Koordinirati sve najavljene izletničke grupe ( kruzeri, autobusi i dr.)
  • Vođenja po povijesnoj jezgri i okolici razraditi u tematski nova vođenja, posebno prilagođena najnovijim svjetskim trendovima
  • Pokrenuti suradnju u razmjeni cjelokupnih iskustava s gradovima-prijateljima Dubrovnika (Bad Homburg, Graz…)
  • Po uzoru na nekadašnje moćne male kneževine, povijesna kulturna središta i sl., valorizirati povijesnu vrijednost Dubrovačke Republike po uzoru na Kneževinu Monako
  • Najveći broj, npr., Mediteranskih zemalja unutar EU se “pro-forma” drži europske zakonske regulative, a u praksi provode vlastite zakone i regulative (liberalizacija vodičke djelatnosti, vladini ekonomski poticaji turistički ugroženih destinacija, tvrtki i sl, posebno PDV, kojeg osjetno smanjuju, bez obzira na zabranu smanjenja pdv-a na razini EU
  • MOST Dubrovnik će se stoga zalagati za izmjen zakonskih odredbi koje reguliraju problematiku turističkih vodiča sa ciljem zaštite domaćih vodiča, tako da na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).
  • To podrazumijeva njihovo dobro poznavanje hrvatskog jezika, kulture i Ustava RH.
  • To bi spriječilo da svatko onaj tko ima certifikat u svojoj državi traži od Ministarstva turizma DOZVOLU za povremeni i privremeni rad u Hrvatskoj
  • Takva DOZVOLA bi mu omogućila da turiste iz zemlje iz koje ih je dopratio, upoznaje s nekom lokacijom u nas koju ne pozna, niti na kojoj možda prije toga nikada nije ni bio, što nikako ne može biti prihvatljivo

Novi pristup problematici
brodova za  kružna putovanja

Kratka analiza trenutačne situacije

  • Kada je riječ o brodovima za kružna putovanja, 2019. godina je završila na 813.720 putnika, te 562 ticanja
  • Da se nije dogodila pandemija COVID 19, prema podatcima iz Lučke uprave Dubrovnik, u 2020. godini je trebalo biti realizirano preko 550 ticanja uz posjet od preko 960.000 putnika, gotovo 150000 putnika više u usporedbi sa 2019. godinom.
  • Osim toga, naša analiza pokazuje da se 2020. godine trebao dogoditi rast udjela mega cruisera ( 2500+ putnika ) u usporedbi sa prethodnim godinama, što bi dodatno opteretilo infrastrukturu dovodeći je na rub pucanja
  • Međutim, sezona brodova za kružna putovanja 2020. godine u Dubrovniku je završila na samo 47 ticanja brodova i 19.308 putnika
  • COVID kriza je pokazala da prihvat manjih cruiser i mega jahti za Dubrovnik ima apsolutnu perspektivu

Što predlažemo ?

  • MOST predlaže da se iskoristi ovaj trenutak kako bi se osmislila strategija koja se odnosi na brodove za kružna putovanja za period 2022 – 2027
  • Da bi se sve ovo ostvarilo, van snage se mora staviti Sporazum između Grada Dubrovnika I CLIA-e, o čijem sadržaju javnost nikada nije bila obaviještena, te osmisliti koncept novog Sporazuma, ali ovaj put na drugačijim, po grad Dubrovnik održivijim osnovama
  • Mi nismo protiv brodova za kružna putovanja, dapače, ali smatramo da njihov dolazak mora biti planski, te da Grad Dubrovnik mora imati punu kontrolu upravljanja nad tim procesima
  • Dubrovnik se, kao odredište, mora postepeno i planski vratiti na tržište brodova za kružna putovanja u sljedećih 5 godina
  • Za razliku od dosadašnjeg modela u kojem su u Dubrovniku prevladavali veliki i mega-cruiseri, predlažemo potpuno drugačiji pristup . Naime, umjesto dosadašnjeg omjera kod kojeg su oko
  • 30% ukupnog prometa (br. ticanja) činili brodovi veličine od preko 2.000 putnika
  • oko 45% ukupnog prometa (br. ticanja) činili brodovi veličine od 500 do 2.000 putnika
  • oko 25% ukupnog prometa (br. ticanja) činili brodovi veličine od 50 – 500 putnika
    Predlažemo da taj omjer u sljedećem petogodišnjem razdoblju bude :

    • 15% ukupnog prometa ( br. ticanja ) bi činili brodovi veličine od preko 2000 putnika
    • 35% ukupnog prometa ( br. ticanja ) bi činili brodovi veličine od 500 do 2000 putnika
    • 50% od ukupnog prometa ( br.ticanja ) bi činili brodovi veličine od 50-500 putnika


    Do čega bi to dovelo ?

    • To bi dovelo do manjeg pritiska velikih i mega-cruisera na povijesnu jezgru I infrastrukturu grada Dubrovnika, naglaska na manje cruisere i mega jahte sa gostima veće platežne moći, te boljeg planiranja i veće održivosti Dubrovnika ka PoC-a
    • Osim toga, predlažemo nastavak rada na ideji transformacije Dubrovnika iz Poc upravljanja u HOME PORT
    • Za to ponajprije trebaju biti zadovoljeni kriteriji poput zadovoljenja svih tehničkih preduvjeta i faktora uspjeha (infrastruktura, izgradnja brze ceste Zračna luka – Grad Dubrovnik, usluge za putnike, prihvat cruisera odgovarajuće veličine, pitanje sidrenja, vrijeme boravka ), te dogovora svih ključnih subjekata o strateškom pravcu djelovanja (izrada strategije cruisinga, i potrebnih studija 

    Most Dubrovnik
    Kralja Tomislava 7, 20000 Dubrovnik

    e-mail: most.ured.dubrovnik@gmail.com
    facebook: MostDubrovnik
    www.most-dubrovnik.com

    Dubrovnik, 2021.